Kakve veze imaju izumitelj Slavoljub Penkala, časničke odore i deterdžent?
Tko je izumio prvi deterdžent? Neki izvori kažu kako je prvi sintetički deterdžent izumljen u Njemačkoj, kada tijekom prvog svjetskog rata nije bilo dovoljno sapuna. Obzirom da sapun također nije bio dobar za pranje u strojevima za pranje rublja, primjena deterdženta masovnije se bilježi u 20.-tim godinama prošlog stoljeća u SAD-u. I dok nije sasvim jasno tko ga je tamo izumio ili primijenio nečiji izum, mi možemo podsjetiti kako je čuveni hrvatski izumitelj Slavoljub Penkala izumio deterdžent i plavilo za rublje prije I. svjetskog rata u Zagrebu.
Penkala je nakon mature započeo 1892. godine studij medicine u Beču, no kako ubrzo uviđa da to nije njegovo područje zanimanja, prebacuje se na Kraljevsku visoku tehničku školu u Dresdenu gdje je diplomirao kemijsko inženjerstvo 1898., a doktorsku disertaciju imao je iz područja organske kemije.
Ing. Penkala je gotovo svakog dana kada je bio u Zagrebu, točno u 10 sati iz svoje radionice u Praškoj, odlazio na omiljeni ‘gablec’ u Ilicu u Lovački rog, a na povratku bi svratio u kavanu ‘Corso’, gdje bi, pijući ‘kapuciner’ i pušeći cigaretu za cigaretom, prelistavao strane časopise, zanimajući se za nova tehnička dostignuća. Penkala, koji je i mnogo i putovao, u raznim je gostionicama i kavanama uočio stolnjake uprljane teškim mrljama te je razmišljao kako bi se one lako mogle ukloniti
Danima je, u svojoj radionici, radio pokuse, miješajući razne kemijske tvari i jednoga je dana pronašao prašak kojim je u nekoliko sekundi isprao sve mrlje od vina, voća i tinte. Bio je to prvi deterdžent. Kako tada nije naišao na razumijevanje investitora i tvorničara, Penkala je taj deterdžent zadržao samo za kućnu upotrebu, obradovavši tako svoju suprugu. Istovremeno je pronašao i plavilo za rublje. Za taj izum veliki su interes iskazale sve praonice u gradu gdje su se tada ručno prale časničke bijele košulje. Nakon što bi se košulje i bijelo rublje oprali, ispirali bi se u vodi u kojoj je bilo otopljeno plavilo u obliku malih kuglica. To plavilo za rublje postalo je svakodnevna potrepština sve većeg broja kućanstava jer je zamijenilo dotadašnje sredstvo za bijeljenje, tzv. blajh, koji bi, nakon duže uporabe nagrizao rublje odnosno tkaninu.
