Industrijsko pranje i obrada tekstila doprinose ukupnoj energetskoj učinkovitosti
Prosječni građanin potroši između 200 i 300 litara pitke vode dnevno, od čega se dio odnosi i na vodu za pranje rublja. Prosječni građanin potroši dnevno u prosjeku između 200 i 300 litara pitke vode, od čega u prosjeku između 40 i 80 litara otpada na potrošnu toplu vodu temperature od 40°C do 60°C, koja se uglavnom koristi za održavanje osobne higijene i pranje posuđa i tekstila. U ukupnom udjelu potrošnje toplinske energije u kućanstvu, na pripremu potrošne tople vode u kontinentalnom dijelu Hrvatske otpada 20%, dok je udio energije utrošen na zagrijavanje vode u ostalom dijelu Hrvatske još veći.
Tvrtke i različite ustanove koje imaju potrebu za pranjem i obradom tekstila i namjenskog rublja bilježe znatne troškove vezano uz potrošnju vode i energije za procese pranja i obrade istog. Stoga se u svijetu bilježe trendovi gdje se veliki korisnici tekstila i rublja odlučuju za vanjske, industrijske usluge pranja i čišćenja tekstila za svoje potrebe
Naime, prilikom industrijskog pranja tekstila, osim što se postižu bolji rezultati pranja, istodobno se štedi i voda i energija. Veliki moderni praonički strojevi, koriste manju količinu vode po kilogramu obrađenog tekstila, dok se za zagrijavanje te vode koriste jeftiniji energenti. Stoga industrijska obrada tekstila doprinosi energetskoj učinkovitosti kako krajnjih korisnika tako i ukupnoj energetskoj učinkovitosti.
