Jeste li znali?

Industrijsko pranje i obrada tekstila doprinose ukupnoj energetskoj učinkovitosti

Prosječni građanin potroši između 200 i 300 litara pitke vode dnevno, od čega se dio odnosi i na vodu za pranje rublja. Prosječni građanin potroši dnevno u prosjeku između 200 i 300 litara pitke vode, od čega u prosjeku između 40 i 80 litara otpada na potrošnu toplu vodu temperature od 40°C do 60°C, koja se uglavnom koristi za održavanje osobne higijene i pranje posuđa i tekstila  

Kako je izgledala reklama za stroj za pranje rublja na početku 20. stoljeća?

Prvi patent u kategoriji stroja za pranje i cijeđenje rublja u Engleskoj je zabilježen 1691 godine. Crtež perilice za pranje rublja nalazimo pak 1752. godine u časopisu ‘Gospodinov izbor’, dok je dizajn mašine za pranje rublja u Njemačkoj objavljen 1767. U SAD-u je prvi patent stroja za pranje rublja objavljen 1797. godine

Kakve veze imaju izumitelj Slavoljub Penkala, časničke odore i deterdžent?

Tko je izumio prvi deterdžent? Neki izvori kažu kako je prvi sintetički deterdžent izumljen u Njemačkoj, kada tijekom prvog svjetskog rata nije bilo dovoljno sapuna. Obzirom da sapun također nije bio dobar za pranje u strojevima za pranje rublja, primjena deterdženta masovnije se bilježi u 20.-tim godinama prošlog stoljeća u SAD-u. I dok nije sasvim jasno tko ga je tamo izumio ili primijenio nečiji izum, mi možemo podsjetiti kako je čuveni hrvatski izumitelj Slavoljub Penkala izumio deterdžent i plavilo za rublje prije I. svjetskog rata u Zagrebu